Forum

Kreirani odgovori na forumu

Pregledavate 8 postova - 1 do 8 (od ukupno 8)
  • Autor
    Postovi
  • odgovor na: Izgradnja identiteta za pomirenje #4418

    Sabina Hujić
    Sudionik

    Lijep pozdrav,
    Mislim da dosta ljudi ne razmišlja o svojim identitetima a svako od nas ih ima jako puno. Isto tako identitet nam daje mnogo prilika u životu koje trebamo iskoristiti poput upoznavanja sličnih ljudima, pronalaska posla kojeg volimo raditi itd. Postoje i identiteti koje mi neodređujemo poput toga da smo nekome djete ili brat i sestra i tome slično. A i onih na koje utičemo tj. Toga da li smo medicinar ili električar, vjernik ili ne. Smatram da različiti identiteti treba da nas ujedine a ne razdvajaju ili orave određene podjele jer ne postoji način novog učenja ako znamo samo za isto. Balkan je mjesto različitih stavova, uvjerenja, mišljenja, nacija i religija i to treba da čini naše bogatstvo. Bitno je da znamo razlučiti svoje emocije i stavove i znati kakav identitet zapravo i imamo. Jedino uže za koje se držimo kod izgradnje moralnog odgoja kod omladinaca i jeste vjeronauka u školama i treba da ju iskoristimo na najbolji mogući način. Svaka od strana treba da bude uključena u proces pomirenja a ne da na njihov međusobni odnos utiče treća strana poput vlasti.

    Srdačno, Sabina

  • odgovor na: Edukacija za mir #4416

    Sabina Hujić
    Sudionik

    Lijep pozdrav,
    I obrazovanje za mir ima ta podjeljenja obrazovanja o kojima su mišljenja podjeljenja i imaju razloga da budu. Formalno obrazovanje o mira izgleda kao da više ni ne postoji jer ju profesori više ni ne prenose iako je izrazito bitna. Sami mi možemo biti pokretači izgradnje mira u svojim lokalnim zajednicama i nastaviti ono što je gotovo stalo. Naši predavači imaju jako loš sistem rada na nastavi i zbog toga se javlja odbojnost učenika za višim obrazovanjem. BiH i jeste društvo nasilja i zbog toga trebamo još više raditi nego inače na uspostavljaju mira. Mislim da svako od nas može doći do onog 3. Nivoa izgradnje mira i biti mirovljak svog življenja. Naravno za izgradnju mira bitno je imati i podršku nivoa vlasti i svih ostalih aktera društva. Demokratija kao predmet nije dovoljan da unese tu dozu izgradnje mira u živote omladinca te se svi profesori moraju pobrinuti za to. Smatram da nije ekonomija jedini preduslov za stvaranje mira nego i mnogo drugi faktori društva koji su bitni svakoj od strana konfliktnog odnosa. Sama spoznaja o novim znanjima iz oblasti bira stvara sliku da ne učimo samo za sebe nego mnogo više od toga, ono što stvara opće dobro. Mi jednostavno trebamo prestati gledati samo sebe jer tražiti rješenje i za druge ljude jer samo tako možemo uspjeti. Svako od nas treba da se bori za svoja prava i da svi zajedno onda nađemo kompromis. Trebamo spustiti “oružje koje čuvamo za svaki slučaj” već razmišljati da do toga neće ni doći.

    Srdačno, Sabina

  • odgovor na: Uloga religije u izgradnji mira #4401

    Sabina Hujić
    Sudionik

    Lijep pozdrav,
    Sve religije u svom početku ističu pozdrav koji u svom značenju predstavlja mir i to je dovoljan dokaz da je svaka religija na svoj način na pravom mjestu. Isto tako svaka vjera ističe odnose sa drugim ljudima kao nešto izrazito bitno u vjeri. Islam zapravo ističe da nema prisile u vkerovanju i da svako od nas ima svoju slobodu odluke šta želi biti i na koji način. Prvi pisani ustav na Zemlji je zapravo i bio taj koji reguliše odnose između ljudi i stvara mir u zajednici.Izgubila se ta vrijednost da kada čujemo vjernik pomislimo na dobrotu i iskrenost, pravednost nego bespotrebno stvaranje predrasuda i sterotipa. U krišćanstvu se isto tako ističe da oni koji grade mir su božiji sinovi i onaj koji ne poštuje božije zakone koji regulišu mir na planeti da se ne smatraju vjernicima. I nauka nam govori o sili “akcije i reakcije” koja zapravo gpvpri da sukob ne donosi mir nego samo donosi opet neki novi konflikt. Bitno je da svako prihvati svoje greške i tako dolazimo do mira na ovim prostorima. Spominje se i mač kod pravoslavlja koji se predstavčja sukobe nego zapravo izgradnju mira. Evropska unija isto tako ima slogan “ujedinjeni u različitosti” koja govori o složnosti svih nacija na području Europe. Balkan je mjesto u kojem se susreću sve te kulture na jako malom prostoru. Bosna i Hercegovina je zapravo srž svih religija o kojima smo pričali i to čini naše bogatstvo. Isto tako trebamo razlučiti razliku između vjere i religije gdje religija predstavlja određenu orjentaciju prema određenoj molitvi dok je vjera širi pojam i predstavlja neke veće sile te vjerovanje u samo postojanje veće sile a ne zapravo određene. Mostar i jeste odličan primjer podjele crkve na prostoru BiH gdje nas to čini kulturno bogatijom zemljom. Glavni praznik jevreja zapravo slavi postanak svijeta što se tiče zapravo svih religija a ne samo jedne o kojoj se priča. Sedmi dan se spominje kao bitan u procesu izgradnje mira počevši od same porodice pa i šire. Svaka od religija posjeduje i svoju knjigu kojoj je cilj zapravo izgradnja mira od samih početaka pa nadalje. Nasilje nikako nije opcija osim u sukobima gdje je to u cilju samonodbrane kako tvrde religije. Svi smo mi bili stranci tako da treba da poštuje kada je neko drugi stranac. Judaizam je nekako religija koja je najviše zapostavljena u državi i o kojoj se ne priča a zapravo je tu i treba da ju poštujemo kao i sve ostale. Oni su bili najmanji učesnici rata i najvipe su pomogli svim drugim nacijama u svrhu opstanka. Svi smo mi različiti i treba da se ponosimo time.

    Srdačno, Sabina

  • odgovor na: Uticaj socijalnih medija u procesima pomirenja #4392

    Sabina Hujić
    Sudionik

    Lijep pozdrav,
    Sam uvod koji govori o mobitelu koje većina učesnika sada koristi u ovom trenutku je fascinantna. Zapravo nilada nismo ni razmišljali o budućnosti koja nan dolazi i definitivno je ovo nešto za što bi svi trebali biti izrazito zahvalni. Kada djelujemo na društvenim mrežama trebamo biti svoji i davati nešto od čega svi imaju koristi.Na internetu zaoravo imamo opciju da širimo pozitivne ili negativne stvari i taj izbor ostaje na nama. Konflikt je u današnjem vremenu dao svemu jednu novu dimenziju jer nam više nije potreban fizički kontakt za nesuglasice. Vijesti trenutno uvijek ima puno i dobivamo različitu sliku za koju tražimo isti pojam. Ljudi su navikli da dobijaju lažne i senzacionalističke vijesti i nisu spremni da čuju nešto pozitivno i vedro jer se sistem vrijednosti totalbo izmjenio. Svi mi možemo da objavimo nepto i da nam kasnije to nema nikakve svrhe što je sasvim uredu.Internet se toliko ukorijenio u druptvu da ga zapravo koriste sve generacije. Prije su mediji bili jako provjereni i da dođe do objavljivanja na TVu ili radio trebalo je dosta vremena. Danas je sve to zapravo Internet i mi sami postajemo mediji. Neki od nas zapravo imaju i zarade od toga a neki do rade iz listog zadovoljstva. Bitno je uvijek da mediji čuvaju privatnost lica prilikom objave jer to igra veliku ulogu kod odabira medija kojeg ćemo pratiti. Kada se neki političari odluče na korištenje društvenih mreža to je jako bitno stanovništvu za povjerenje tjekom ostatka njihovog mandata ili ponovnog biranja istih. Mislim da je bitno naglasiti dobre strane medija, gdje se bore za promociju mladih ljudi, humanitarnim akcijama i organiziranjem protesta za opće dobro cijele naše države.

    Srdačno, Sabina

  • odgovor na: Mediji i izgradnja mira #4390

    Sabina Hujić
    Sudionik

    Lijep pozdrav,
    Sam sistem rada bivše države Jugoslavije je imao nakbolje namjere za svaku od regija ali načini uređenja i rada nosu bili savršeni. Svi sr možemo složiti sa činjenicom da je Makedonija najviše stradala u procesu odvajanja samih država. Srbija je imala učešće u svim ratovima te time dobiva jaku historiju od svih ostalih država. Ljudi su izgubili pravu definiciju heroja te to nama svima postaju vojnici. Državni mediji su bili tako orjentisani da su uvijek krivili drugu državu za nešto a niti ijednom spomenuli svoje učešće u svemu tome. Svaka od država je budi svoj naciobalni identitet kod stanovništva što dovodi do konfliktnih vrijednosti. Izvačenje riječi iz konteksta iz vape knjige od preddjednika Vučića dovodi u pitanje kalvu zapravo vlast imamo trenutno na pozicijama. Puno pita “čujemo oprostiti a ne zaboraviti” što zapravo nike odvojivo jedno od drugog niti budi iskru pomirenja kod stanovništva. Ljudi se gube u pojmovima agresora i žrtve te ne mogu donijeti pravu odluku kod prava svakoga od njih. Mislim da je vrijeme da svi orestanu gledati samo svoju vlastitu korist nego da krenemo gledati zajedničku dobit.

    Srdačno, Sabina

  • odgovor na: Mir i socijalni pokreti #4249

    Sabina Hujić
    Sudionik

    Lijep pozdrav,
    Prije svega u ovoj oblasti sam shvatila zapravo razliku između socijalnih pokreta i civilnog društva što mi je izrazito drago. Mnogo mi se sviđa što je sve u cilju kolektivnog dobra i na dobrovoljnosti i to ulijeva neku novi sogurnost ljudi. Isto tako svaka osoba ima oravo da bude pokretač druptvenih promjena u svojoj lokalnoj zajednici. Sam cilj socijalnih pokreta može biti samo jedan i da ima svoj kraj ili niz nekih zahtjeva koji su mrđusobno povezani i imaju svoj zajednički cilj. Neki pokreti zapravo imaju za cilj da stanje ostaje kakvo jeste ili da se vrati u ono prvobitno i na taj način povezuje obične građane. Samo znanje da ljudi koji su prvobitni lideri u svojim zajednicama rade na obukama u nevladinom sektoru trenutno daje veliku motivaciju za nastavak aktivnog rada. Nekada se neplanirano društveni pokreti završavaku nasiljem što im zapravo i nije bio cilj. Bitno je da se ljudi prestanu bojati boriti za svoja prava i da budu ti isti pokretači. Nekada uključenje određenih strana u pokretima zapravo dovodi do zloupotrebe i izlamenja iz glavnog cilja demonstracija. Zanima me i vape mišljenje o socijalnim pokretima pod nazivom “Pravda za Davida” jer su mišljenja dosta podjeljena. Hvala unaprijed!
    Srdačno, Sabina

  • odgovor na: Izgradnja mira i transformacija konflikata #4245

    Sabina Hujić
    Sudionik

    Lijep pozdrav,
    Mir u svojim početcima je samo predstavljao odsustvo rata što je tada ljudima bila poznata činjenica.Mir nije samo neko stanje poslije konflikta nego dugotrajan proces na kojem treba puno raditi.Kao što nije lako preći preko konflikta sa osobom iako oprostimo treba nam dugo da pređemo preko nekih stvari ili se to nikada ne desi to je zapravo taj povratak u stanje normale gdje više ništa nije isto niti idealno. Svaka od strana treba prihvatiti istinu i svoje greške. Isto tako trebamo bito svjesti da obje strane nisu iste te biti na opreznosti kod daljnje komunikacije.Niti jedan ljudski život ne može biti naplaćen niti u bilo kojem obliku pogotovo ne u novcu i prirodnim bogatstvima. Trebamo biti svjesni da su mnoge države prošle kroz konflikte i da mi nismo jedini te raditi na procesima internacionalne izgradnje mira. Osnovni ciljevi ratovanja i jesu borba za prirodna bogatstva, resurse, bogatom historijom a ne zapravo borba u nacionalnosti i koja je zapravo bolja. Mislim da je predavalica super opisala jedan bitan fenomen nazvan “Snaga mase” i kako sve kreće od pojedinca i tako se širi i dobijamo jednu masu ljudi koja traže zajednička prava a ne lične interese. Borbe koje su krenule u Irskoj su one koje su krenule u borbu za prava ljudi i onda se sam cilj okreće u konflikte koji su neplanirani te se opet bore za uspostavljanje mira. Zidovi koji djele ljude a nazivaju se “Zidovi mira” su izrazito ironični jer ne prave uopće ono po čemu su nazvani nego djele ljude i odlažu početak uspostavljanja mira. Pokreti žena za svoja prava su u tom periodu bila izrazito bitna jer su to pokretači dobra a ne izdajnici kako su one zapravo nazvane. Uoravo sam razmišljala da svi vjerski pozdravi u sebi sadrže riječ mir, i mislim da je to zapravo odličan način da nekome na tri sekunde oduzmeno pažnju od svakodnevnih briga i poželimo da je mir sa njim. Ubijanje uapravo odnosi fizički dio nas ali ne i naš um i mišljenje i borbu koja ostaje u nama. Ne trebamo se nositi činjenicom da je na Balkanu rat svakih 40 godina nego uspostavljati dugoročni mir od formiranja vojske i naoružanja. BiH i jeste država koja je etnički ourazito bogata i to nije naša slabost i trebamo na to biti jako ponosni.
    Srdačno, Sabina

  • odgovor na: Kultura mira #4190

    Sabina Hujić
    Sudionik

    Lijep pozdrav,
    Sama priča mira počinje od prvih sukoba koji su zadesili čovječanstvo te je postojao neki proces pomirenja na kojem se moralo raditi. Ta dva pojma su usko povezana i jedan bez drugog ne idu baš najbolje. Nama se nasilje stalno servira kao nešto što je ušlo u srž društva i normalna pojava pogotovo uticaj medija koji to rade radi zarade ili gledanosti. Svaki se konflikt mora civilizirano riješiti ne time da jedna stvara dobije sve nego da se nađe zajednički kompromis. Svi se trebaju uključiti uključiti u procese donošenja mira jer je svaka karika bitna. Drugi ni na koji način ne mogu uticati na naše mišljenje i stavove. Mir zaoravo nike mirovanje nego borba za jednaka prava svih ljudi podjednako. Jedan pojedinac je dovoljan da pokrene pitanje mira kod veće mase ljudi i tako da se dalje širi.

Pregledavate 8 postova - 1 do 8 (od ukupno 8)