Forum

Složila bih se sa Meriminim očekivanjem da će više osoba biti zainteresirano za Školu pogotovo jer nemaju svi priliku biti upućeni u temu osim onih koji su o samom miru upoznati kroz obrazovanje, posao ili na ličnu inicijativu. Posebno me zainteresiralo Merimino pitanje: “Po čemu se to mi razlikujemo?” Kao osoba koja je “potkovana znanjem” kroz studij i kao saradnik “Mreže za izgradnju mira” reči ću da su naše razlike prikazane naizgled kroz odgoj u određenim zajednicama, pripadnost jednoj religiji i stav koji smo naslijedili od naših predaka, baš kao što je dr. Ćurak spomenuo, da smo bolji jedni od drugih. Nadalje ću reči da bez obzira na naizgled prikazane razlike većina ne shvata naše sličnosti kojih ih je mnogo više od različitosti koje se, usput rečeno, mnogi ne trude da razumiju i upoznaju. Dijalog, iako slabije zastupljen u BiH osim kroz određene projekte i tribine poput “Tribina: Oprost i pomirenje.“ održane od strane pet vjerskih poglavara Bosne i Hercegovine, je samo jedan od načina da se ljudi maknu od tipičnog razmišljanja o superiornosti jedne religije i kulture nad drugom i da upoznaju razlike među kulturama i religijama, ali i njihove sličnosti. Naime, sličnost monoteističkih religija je ta da sve kroz svoje objave promovišu samo mir! U Starom zavjetu riječ mir se spominje 155 puta, u Novom zavjetu 96 puta, i u Kurꞌ anu preko 60 puta. Ono što je po društvo i u samom društvu loše je zloupotreba religije, religijskih simbola i promovisanje ratova u ime religije. Ukoliko kolektivno pažnju posvetimo sličnostima naših religija, kultura i odgoja, te ako na ispravan način promovišemo naše sličnosti možemo smanjiti kulturalno nasilje i samim time spriječiti njegov razvoj ka direktnom nasilju. Ako samo ovu gore činjenicu o spominjanju mira u religijskim knjigama prenesemo što većem broju osoba i ako je oni prihvate kao takvu bit će smanjena promocija ratova u ime religije. Naizgled naše razlike nam pružaju mogućnost da učimo o drugima, njihovoj religiji i nasljeđu te da sami uvidimo naše sličnosti. Medijsko kulturalno nasilje uzima sve više maha u Bosni i Hercegovini jer saopćenje masama koje u pozadini ima promovisanje zločina nad jednim dijelom stanovništva u BiH i u isto vrijeme negirajući zločine pripadnika svog naroda lako može preći u strukturalno nasilje. Izgradnja mira i sama kultura mira polazi od promocije mira i spremnosti na pomirenje, suočavanje sa prošlosti te priznanjem zločina. Upoznavanje različitosti i sličnosti je samo korak do promjene stavova prenesenih nam kroz porodično nasljeđe. Bilo mi je zadovoljstvo slušati predavanje dr. Ćurka i želim reči da su me Vaša predavanja na fakultetu i predavanja prof. Dine Abazovića o konfliktima i religiji ponukala da postanem saradnik “Mreže za izgradnju mira” i pokušam na taj način uticati na stavove drugih. Kao što rekoste, trebamo poći od nas samih i naše spremnosti da promijenimo sebe.

• Ovaj odgovor je promijenjen prije 5 godine, 11 mjeseci od strane  Lejla Ivazović.